{"id":19,"date":"2014-04-14T11:44:45","date_gmt":"2014-04-14T09:44:45","guid":{"rendered":"http:\/\/sr.edlead.edu.rs\/?page_id=19"},"modified":"2015-03-06T09:40:05","modified_gmt":"2015-03-06T08:40:05","slug":"pozadina-projekta","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/pozadina-projekta\/","title":{"rendered":"Pozadina projekta"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #000000;\">\u00a0 \u00a0\u00a0 Liderstvo u obrazovanju ima veliki uticaj na obrazovna postignu\u0107a u\u010denika (Hallinger &amp; Heck, 1996, 1998; Waters et al, 2003). Veliki broj istra\u017eivanja pokazuje da uspostavljanje vizije i pravca razvoja organizacije, razvoj ljudi, ve\u0161to vo\u0111enje organizacionih i nastavnih procesa i stvaranje pozitivne organizacione kulture jesu obele\u017eja uspe\u0161nog liderstva u obrazovanju (Leithwood et al, 1996; Fullan, 2001; Marks &amp; Printy, 2003; Robinson et al, 2009; Scheerens, 2012). Efikasno rukovo\u0111enje je uvek kontekstualno u pogledu karakteristika studentske populacije, njene veli\u010dine, razvojnih karakteristika i karakteristika sredine, kao i osobina zaposlenih u organizaciji (Leithwood et al, 2004; Day et al, 2007). Publikacija Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj &#8211; Prikaz 22 obrazovna sistema u svetu isti\u010de da je inicijalna priprema i obrazovanje rukovodilaca klju\u010dna za unapre\u0111enje liderstva u obrazovanju (Pont et al, 2008).<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #000000;\">\u00a0 \u00a0\u00a0 Uprkos va\u017enosti liderstva u obrazovanju, ova oblast, sve donedavno, nije bila prioritet obrazovnih politika u Srbiji. Direktori i zamenici direktora u Srbiji su uglavnom nastavnici \u010dije se ve\u0161tine rukovo\u0111enja i u\u010denje uglavnom zasnivaju na iskustvu. \u010clanovi \u0161kolskih odbora u Srbiji se biraju bez ustanovljenih kriterijuma i bez obuke. Zaposleni u lokalnim i regionalnim obrazovnim institucijama nisu dovoljno obu\u010deni za pedago\u0161ko rukovo\u0111enje, a njihove obuke se uglavnom odnose na obrazovne reforme koje se trenutno sprovode.<br \/>\n<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #000000;\">\u00a0 \u00a0\u00a0 Rukovodioci obrazovnih insititucija koji \u017eele da unaprede svoje kapacitete suo\u010davaju se sa neadekvatnom podr\u0161kom i obukama. Programi stu\u010dnog usavr\u0161avanja koji su dostupni direktorima se uglavnom svode na izolovana dvodnevna ili trodnevna celodnevna predavanja koja su uglavnom fokusirana na rutine, menad\u017ement umesto na sticanje kompetencija koje su potrebne efikasnim liderima.\u00a0 Jedina dva programa drugog nivoa studija (master nivo) iz srodnih polja jesu nezavisni programi Univerziteta u Beogradu i Univerziteta u Novom Sadu iz oblasti menad\u017ementa i organizacionih nauka, te su fokusirani na menad\u017ement i upravljanje. Iako su menad\u017ement i upravljanje va\u017eni za obrazovno liderstvo, i bi\u0107e ponu\u0111eni i u ovom master programu (u\u010de\u0161\u0107em nastavnika koji predaju na pomenutim studijskim programima), ovim programima nedostaju mnogi aspekti efektivnog liderstva. Ovakva situacija je nepovoljna jer neadekvatno pedago\u0161ko liderstvo vodi ka nedovoljnim ishodima u\u010denja u\u010denika. Dr\u017eave poput Srbije, \u010diji su prose\u010dni PISA rezultati u\u010denika 60 bodova ispod OECD proseka, ne mogu da priu\u0161te izostanak studijskog programa i programa stru\u010dnog usavr\u0161avanja koji imaju za cilj pobolj\u0161anje kompetencija svojih\u00a0 obrazovnih lidera.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #000000;\">\u00a0 \u00a0\u00a0 Sre\u0107om, obrazovno liderstvo je odnedavno u \u017ei\u017ei interesovanja donosilaca odluka u obrazovanju u Srbiji. <em>Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020.<\/em> prepoznaje liderstvo u obrazovanju (naro\u010dito instrukciono liderstvo) kao klju\u010dnu komponentu u uspehu \u0161kola.\u00a0 <em>Zakon o osnovama obrazovanja i vaspitanja<\/em> nala\u017ee direktorima licenciranje koje jo\u0161 uvek nije primenjeno u praksi. U Februaru 2013. Zavod za unapre\u0111enje vaspitanja i obrazovanja usvojio je <em>Pravilnik o standardima kompetencija za direktore ustanova obrazovanja i vaspitanja<\/em> koji predstavlja veoma va\u017ean iskorak u unapre\u0111ivanju stanja u obrazovnom liderstvu u Srbiji.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ove okolnosti predstavljaju dobru priliku za uspostavljanje master akademskih studija iz oblasti liderstva u obrazovanju koje \u0107e: 1) Biti u skladu sa <em>Pravilnikom o standardima kompetencija direktora ustanova vaspitanja i obrazovanja<\/em>; 2) Omogu\u0107iti razvijanje dodatnih kompetencija neophodnih direktorima vaspitnih i obrazovnih ustanova na osnovu rezultata sprovedenih istra\u017eivanja (Quinn et al, 1996) 3) Uspe\u0161no primeniti principe efektivnih programa za obrazovanje lidera, poput onih u Holandiji, Finskoj, Velikoj Britaniji i programa zasnovanih na Okviru za liderstvo u obrazovanju iz Ontarija (Kanada). Ovi programi su orijentisani na potrebe i interesovanja polaznika i studenata, usredsre\u0111eni su na povezivanje teorije i prakse, zasnovani su na mentorskom vo\u0111enju polaznika, nude fleksibilne prilike za sticanje novih znanja, zasnovani su na \u010dvrstoj povezanosti sa lokalnim obrazovnim i vaspitnim institucijama (Darling-Hammond, 2010). Tako\u0111e, ove okolnosti pru\u017eaju priliku za pomeranje obrazovnog liderstva u fokus javnih raspravi o obrazovanju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0\u00a0\u00a0 Studijski program je namenjen direktorima i rukovodiocima institucija vaspitanja i obrazovanja, studentima koji su prethodno zavr\u0161ili studije u obimu od 240 ESPB, zaposlenima u javnom, nevladinom, regionalnom i dr\u017eavnom sektoru, \u010dlanovima \u0161kolskih odbora i drugim licima zaposlenim u obrazovnim i vaspitnim institucijama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0 \u00a0\u00a0 Liderstvo u obrazovanju ima veliki uticaj na obrazovna postignu\u0107a u\u010denika (Hallinger &amp; Heck, 1996, 1998; Waters et al, 2003). Veliki broj istra\u017eivanja pokazuje da uspostavljanje vizije i pravca razvoja organizacije, razvoj ljudi, ve\u0161to vo\u0111enje organizacionih i nastavnih procesa i stvaranje pozitivne organizacione kulture jesu obele\u017eja uspe\u0161nog liderstva u obrazovanju (Leithwood et al, 1996; Fullan, 2001; Marks &amp; Printy,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-19","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/19","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/19\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":570,"href":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/19\/revisions\/570"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/edlead.pefja.kg.ac.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}